Temeljni cilj izgradnje „gigabitnog grada“ je izgraditi temelje za razvoj digitalnog gospodarstva i promovirati socijalno gospodarstvo u novu fazu visokokvalitetnog razvoja. Iz tog razloga autor analizira razvojnu vrijednost „gigabitnih gradova“ iz perspektive ponude i potražnje.
Na strani ponude, „gigabitni gradovi“ mogu maksimizirati učinkovitost digitalne „nove infrastrukture“.
Tijekom proteklih nekoliko desetljeća praksa je dokazala da se velika ulaganja u infrastrukturu koriste za poticanje rasta srodnih industrija i izgradnju dobrih temelja za održivi razvoj socijalnog gospodarstva. Kako nova energija i nove informacijske i komunikacijske tehnologije postupno postaju vodeća pokretačka snaga društvenog i gospodarskog razvoja, potrebno je dodatno ojačati izgradnju nove infrastrukture kako bi se postigao „pomak“ razvoja.
Prije svega, digitalne tehnologije poput gigabitnih pasivnih optičkih mreža imaju značajan povrat ulaganja. Prema analizi Oxford Economicsa, za svaki porast ulaganja u digitalnu tehnologiju od 1 USD, BDP se može povećati za 20 USD, a prosječna stopa povrata ulaganja u digitalnu tehnologiju je 6,7 puta veća od one u nedigitalnoj tehnologiji.
Drugo, izgradnja Gigabitne pasivne optičke mreže oslanja se na veliki industrijski sustav, a učinak povezivanja je očit. Takozvani gigabit ne znači da vršna brzina terminalne veze doseže gigabit, već da mora osigurati stabilno iskustvo korištenja Gigabitne pasivne optičke mreže i promovirati zeleni i energetski štedljiv razvoj industrije. Kao rezultat toga, (GPON)Gigabitne pasivne optičke mreže promovirale su dizajn i izgradnju novih mrežnih arhitektura, kao što su integracija cloud mreže, "East Data, West Computing" i drugi modeli, koji su promovirali širenje okosnice mreža i izgradnju podatkovnih centara, centara računalne snage i rubnih računalnih objekata, te promovirale inovacije u raznim područjima informacijske i komunikacijske industrije, uključujući čip module, 5G i F5G standarde, zelene algoritme za uštedu energije itd.
Konačno, „gigabitni grad“ je najučinkovitiji način promicanja implementacije izgradnje gigabitne pasivne optičke mreže. Prvo, urbano stanovništvo i industrije su gusto naseljene, te s istim ulaganjem resursa mogu postići širu pokrivenost i dublje primjene nego ruralna područja; drugo, telekomunikacijski operateri aktivnije ulažu u urbanu infrastrukturu koja može brzo ostvariti povrat ulaganja. Kao profitni centar, usvaja metodu „izgradnja-rad-profit“ za promicanje, dok se za izgradnju infrastrukture u ruralnim područjima više fokusira na realizaciju univerzalnih usluga; treće, gradovi (posebno središnji gradovi) oduvijek su bili novi. U područjima gdje se tehnologije, novi proizvodi i novi objekti prvi put implementiraju, izgradnja „gigabitnih gradova“ igrat će demonstracijsku ulogu i promovirati popularizaciju gigabitnih pasivnih optičkih mreža.
Na strani potražnje, „gigabitni gradovi“ mogu osnažiti razvoj digitalnog gospodarstva s udjelom poluge.
Već je aksiom da izgradnja infrastrukture može igrati važnu ulogu u promicanju društvenog i gospodarskog razvoja. Što se tiče pitanja „prvo kokoš ili jaje“, osvrćući se na razvoj industrijskog gospodarstva, općenito se prvo radi o tehnologiji, a zatim se pojavljuju pilot proizvodi ili rješenja; izgradnja infrastrukture velikih razmjera, stvaranje dovoljnog zamaha za cijelu industriju, kroz inovacije, marketing i promociju, industrijsku suradnju i druge metode omogućuju učinkovito ostvarenje investicijske vrijednosti infrastrukture s polugom.
Izgradnja gigabitne pasivne optičke mreže koju predstavlja „gigabitni grad“ nije iznimka. Kada je policija počela promovirati izgradnju „dvostruke gigabitne“ mreže, radilo se o umjetnoj inteligenciji, blockchainu, metaverzumu, videu ultra visoke razlučivosti itd. Predvečerje potpunog uspona novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija koje predstavlja Internet stvari podudara se s početkom sveobuhvatne digitalizacije industrije.
Izgradnja gigabitne pasivne optičke mreže ne samo da čini kvalitativni skok u postojećem korisničkom iskustvu (kao što je gledanje videa, igranje igara itd.), već i otvara put razvoju novih industrija i novih aplikacija. Na primjer, industrija prijenosa uživo razvija se u smjeru prijenosa uživo za sve, a visoka razlučivost, niska latencija i interaktivne mogućnosti postale su stvarnost; medicinska industrija ostvarila je sveobuhvatnu popularizaciju telemedicine.
Osim toga, razvoj gigabitnih pasivnih optičkih mreža također će pomoći u uštedi energije i smanjenju emisija te pomoći u ranom ostvarenju cilja „dvostrukog ugljika“. S jedne strane, izgradnja gigabitne pasivne optičke mreže proces je nadogradnje informacijske infrastrukture, ostvarujući „pomak“ prema preniskoj potrošnji energije; s druge strane, kroz digitalnu transformaciju poboljšana je operativna učinkovitost raznih sredstava. Na primjer, prema procjenama, samo u smislu izgradnje i primjene F5G-a, to može pomoći u smanjenju 200 milijuna tona emisija ugljičnog dioksida u sljedećih 10 godina.
Vrijeme objave: 26. svibnja 2023.
